Iako je od rata prošlo petnaest godina, BiH još nije riješila sporna pitanja sa susjedima u domenu energetskih potraživanja. Pretpostavlja se da Srbija i Hrvatska duguju BiH preko šest milijardi maraka za korištenje eneregtskih objekata, no vrlo je čudno da država BiH do sada nije nikada ozbiljno razmatrala ovo pitanje.

No, danas, kada se BiH zadužuje i kod komercijalnih banaka i kod MMF-a, opravdano se postavlja pitanje ko je odgovoran što se konačno vrlo ozbiljno ne nametne ovo pitanja u međudržavnim razgovorima sa susjedima.

BiH bi tako mogla doći do ogromnih novčanih sredstava koje Srbija i Hrvatska bukvalno otimaju „energetskom plijenidbom“.

Ministar Mladen Zirojević jučer je rekao šokantnu činjenicu – da niko u stvari i ne zna tačan bilans duga Srbije i Hrvatske prema BiH po ovoj temi, ali i da se niko u državi niti entitetima do sada nije založio da se rješenje ovog problema ubrza, stavi na stol i konkretizuje. „Apsolutno nikada nije bilo vođenje inicijative da se ti problemi riješe, da se dogovori omjer raspodjele električne energije, svo ovo vrijeme niko ništa nije uradio“, rekao je Zirojević.

Hrvatska i Srbija, logično, ne žele rješenje ovih sporova i u međuvremenu obilno zarađuju na bh resursima.

'Ako se ne riješi problem oko podjele prihoda općina BiH i HEP-a, spremni smo spustiti branu i ostaviti Jadran bez struje', zaprijetio je još prošle godine zastupnik Ante Čolak. Kazao je kako je Vodoprivreda Jadranski sliv najveća je kočnica oko rješavanja podjele dobiti od korištenja akumulacije Buško jezero. Čolak dodaje i da, s obzirom da BiH s Hrvatskom nema međudržavni imovinsko-pravni sporazum, nemoguće je da HEP ima imovinu u BiH. Tvrdi da se Buško jezero koristi kao neka vrsta poravnanja računa između BiH i Hrvatske. Smatra kako bi općine i HEP trebali osnovati zajedničku kompaniju preko koje bi djelili dobit.

''Ako se ovaj problem ne bude riješio, spremni smo spustiti branu i ostaviti Jadran bez struje“, zaprijetio je Čolak.

Azra Hadžiahmetović: Iznenađena sam da vlast ništa ne radi da bi dobila taj novac

„Pravo da vam kažem iznenađenje mi je da organi vlasti ništa ne čine da se riješi pitanje korištenja energopotencijala od strane Srbije i Hrvatske. Izjavila je za Biznis.ba Azra Hadžiahmetović.

„Znam da je veliki problem što se ne sastaju državna vijeća, sa susjednom Srbijom i Hrvatskom, tu je i mehanizam dogovora na svim otvorenim pitanjima, imamo brojna pitanja nezavršena kada su u pitanju uobičajni bilateralni sporazumi između zemalja, pa mislim da se radi o nedovoljnom interesu zemalja u regiji da riješe regionalne probleme. Mislim da je preokupacija EU-om, liberalizacijom viznog režima, članstva u NATO i tako odvukla prioritete svih zemalja, umjesto da se regionalna pitanja riješe“, kaže Hadžiahmetović i dodaje da ne zna koji je način da se ide u operacionalizaciju rješenja ovog problema. “Preko resornog ministarstva, ministarstva za komunikaciju ili preko ministarstva vanjskih poslova. To je jedini način. Ja ne znam koji drugi način. Ukoliko ne postoji dovoljno sluha za rješavanje razgovorom ovog problema sa Srbijom i Hrvatskom, postoji mehanizam arbitraže“.

„Niko to od nas ne zna tačne iznose koje nam duguju Srbija i Hrvatska, ali je činjenica da to postoji kao nerješen otvoren problem. Apsolutno to niko ne može utvrditi dok se ne sjedne sa susjednom zemljom i utvrde tačno koja su to potraživanja i šta ko koristi. "

BiH treba hitno aktivirati razgovore

Hadžiahemotivićeva kaže da hitno treba aktivirati razgovore sa susjednim zemljama. „Mi ćemo sad svi biti okrenuti malo više sebi, jer očito da put ka EU usporen za sve zemlje u regiji i trebamo riješiti ta otvorena pitanja jer će nam se kad tad isplatiti.“

„Zamislite šta bi značilo za jednu BiH da sad može naplatiti ta potraživanja od Srbije i Hrvatske. Ali isto tako možemo postaviti pitanje šta bi značilo da te zemlje moraju sad nešto platiti BiH? Dakle puno je problema ali nikad neće oni biti riješeni dok se jednom ne sjede i počne rješavati problem“, rekla je Azra Hadžiahmetović.

Bisnis.ba / BH Telecom