DW: Gospodine Kacin, najavljeno je da ćete sa visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH, Valentinom Inzkom razgovarati o aktuelnom stanju u BiH. Kakva je, prema Vašem mišljenju, politička situacija u ovoj zemlji?

Jelko Kacin: „Mislim da je situacija vrlo kompleksna i komplicirana i da se poboljšava sa premalo dinamike. BiH nije ispunila obaveze iz Mape puta i nije dobila Akcijski plan za članstvo u NATO-u (Membership Action Plan - MAP). Na osnovu tih negativnih iskustava treba napraviti procjenu šta bi Europski parlament mogao uraditi kako bi najodgovorniji u BiH, a to su političari iz oba entiteta i oni s državnog nivoa, našli neki zajednički jezik za BiH i njezinu euroatlantsku budućnost.“

DW: Je li posljednja rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe zaista može inicirati pozitivne promjene u političkim procesima u BiH?

Jelko Kacin: „U ovom momentu ne mogu odgovoriti na to pitanje, ali ćemo tijekom ove trodnevne posjete imati sastanke sa najvišim državnim i entitetskim predstavnicima. Mislim da ćemo na kraju biti u stanju da sastavimo taj mozaik, damo realan opis stanja i procjenu šta je moguće učiniti i sa kakvim porukama krenuti dalje.“

DW: Svijet se ovih dana prisjeća žrtava holokausta, a političari u BiH se ne mogu dogovoriti niti o zakonskom reguliranju te oblasti, odnosno osudi negiranje genocida i holokausta. Kako onda očekivati napredak u značajnijim oblastima, kao što je promjena Ustava?

Jelko Kacin: „Znate šta, 15 godina nakon Dejtona ipak smo došli toliko daleko da možemo javno reći da država koja nema Vrhovni sud nije država, a BiH Vrhovnog suda nema! To znači da treba stvoriti ustavne okvire koji će omogućiti BiH da se suoči sa izazovima budućnosti, a to je približavanje Europskoj uniji. Međutim, treba stvoriti atmosferu da se nešto što je za sve očito da se mora uraditi, shvati kao dobit za sve, a ne kao pobjeda za neke i poraz za druge.“

DW / BH Telecom